''Hamlet u Pleternici''
U prepunoj dvorani pleterničke Hrvatske knjižnice i čitaonice održano je zanimljivo predavanje prof. Mate Marasa iz Zagreba "Hamlet u Pleternici". Predstavljajući biografiju predavača, ravnatelj Knjižnice prof. Franjo Novak je istaknuo da ovakvu temu i predavača još nisu imali, a da je Maras poznati hrvatski književni prevoditelj i pjesnik, po struci matematičar i fizičar. Radio je kao gimnazijski profesor, urednik u Grafičkom zavodu Hrvatske, tajnik Matice hrvatske, urednik na Hrvatskome radiju te kao savjetnik za kulturu hrvatskih veleposlanstava u Parizu i Washingtonu. -Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnih prevoditelja, a prevodi s engleskog, talijanskog, francuskog, makedonskog i rumunjskog jezika. Na hrvatski je preveo sva djela Williama Shakespearea. Za prijevode s francuskog dobio je Veliku nagradu Francuske akademije, i brojne druge, među kojima i Nagradu Grada Zagreba, a još uvijek se intenzivno bavi prevođenjem-zaključio je prof. Novak.
U pozdravnoj riječi predsjednik Gradskog vijeća Anto Barbarić čestitao je Knjižnici i ravnatelju što su doveli ovako uglednog gosta. Obraćajući se sudionicima predavanja, poručio im je da uživaju u nastavku ove lijepe pleterničke priče u hramu kulture. Vinar i ljubitelj poezije Marinko Markota osvrnuo se na podneblje iz kojega predavač dolazi i gdje je rođen, s namjerom da se „dotakne duše kamena“ koji je simbol Južne Dalamacije, jednostavan i surov u svojoj ljepoti, ali inspiracija za mnoge slikare i književnike, pogotovo pjesnike. -Taj kamen i to podneblje iznjedrili su današnjeg gosta prof. Matu Marasa-napomenuo je M. Markota te govorio o Marasovoj majci Ruži koja je 1985. godine napisala pjesmu koju je i recitirao, a također i dio jedne predavačeve pjesme.
Tijekom predavanja prof. Maras govorio je detaljnije o životopisu Williama Shakespearea, o njegovom „Hamletu“ i drugim djelima, što je bilo popraćeno tekstom, kartama, crtežima i fotografijama na videozidu. Napomenuo je kako se ovaj poznati engleski pisac oženio s 18 godina, s osam godina starijom ženom, doživio je samo 52 godine, a toliko toga je napisao. Odgovarajući na pojedina pitanja, govorio je o svom djetinjstvu i pohađanju škole, poslovima u veleposlanstvima i dr., a osvrnuo se na komediju Ive Brešana „Hamlet iz Mrduše Donje“ ocijenivši je vrlo uspješnom. Također je spomenuo svoje djelo „Vesele žene imotske“ koje jer napisao po uzoru na Shakespeareovu komediju „Vesele žene windsorske“.
Prigodnim riječima obratio se Pleterničanin Đuro Maurman, odvjetnik iz Zagreba, govoreći o ljudima iz Imotske krajine koji su išli po svijetu trbuhom za kruhom, koristeći prvo pamet pa onda ruke.-Sudeći po ispunjenoj dvorani, ponosan sam što ste došli slušati profesora Matu Marasa. Pamtim tri osobe u pleterničkoj Knjižnici koje su na mene ostavile jak dojam. To su književnik Tomislav Ladan, don Branko Sbutega i prof. Maras, a doveo ih je prof. Franjo Novak. To nisu napravili ni Požega, Osijek, Našice, a ni Slavonski Brod. Smatram da prevoditelj mora biti prije svega književnik da bi mogao biti dobar prevoditelj, koji je ujedno poznavatelj jezika na koji prevodi i s kojeg prevodi-poručio je M. Maurman.
Sudionicima predavanja obratio se i prof. Ivan Babić iz Zagreba, diplomirani knjižničar i voditelj Knjižnice u Sesvetama, a također poznati hrvatski prevoditelj i pjesnik, čija je poezija uvrštena u više antologija i prevedena na nekoliko svjetskih jezika. Govorio je nadahnuto o riječima kojima se može iskazati gotovo sve: muk, tišina, radost, tuga, zahvalnost, ljubav i puno toga. -Zamislite da nije tih riječi, što bi radili naš Mate Maras, ja i moj kolega Franjo u ovoj predivnoj Knjižnici, hramu knjige i izgovorenih riječi. Da nije tih riječi, što bi Shakespeare radio. Mate Maras je kombinacija Tina Ujevića i Mate Ujevića, a Tinu je ravan kao prevoditelj-kazao je, među ostalim, prof. I. Babić. U glazbenom dijelu programa ove večeri za pamćenje zapažen i nadahnut nastup imale su članice i članovi Kulturno-umjetničkog društva Bektež iz Bekteža, predvođeni svojim voditeljem Duškom Bijelićem.
Tekst: I. Tomić
Foto: J. Bilić Gašparac
