U Hrvatskoj knjižnici i čitaonici u Pleternici otvorena je izložba "Iz zbirke Milana Bajta (1957.-2023.)", profesora likovne kulture i likovnih umjetnosti, u povodu godišnjice smrti ovoga darovitog likovnog umjetnika i pedagoga. Akademski slikar i umirovljeni profesor likovne kulture Milan Bajt iznenada je preminuo lani u 66. godini, uoči svoga rođendana. Rođen je 29. rujna 1957. u Sulkovcima, osnovnu školu završio je u rodnom mjestu i Pleternici, a Školu primijenjenih umjetnosti i Likovnu akademiju u Zagrebu. Nakon diplomiranja radi kao profesor, najdulje u Osnovnoj školi fra Kaje Adžića u Pleternici.
Ravnatelj Knjižnice prof. Franjo Novak zahvalio je sudionicima izložbe što su došli odati počast i uživati u likovnom stvaralaštvu pokojnog umjetnika.
- Imao sam čast družiti se s plemenitim čovjekom, kolegom profesorom, a večeras ga se sjećamo nakon godine dana od njegova preminuća. Njegova djela vinut će ga među besmrtnike jer umjetnost ne umire - istaknuo je ravnatelj.
Slikar Dragutin Kepić na poseban je emotivan način govorio o životopisu svoga sumještanina prof. Milana Bajta s kojim je bio dugogodišnji prijatelj i kum. Osvrnuo se na dane njegovog djetinjstva, školovanja, teške životne uvjete, pedagoški rad u pojedinim školama, neugodnosti na poslu te na umjetnikovo likovno stvaralaštvo.
- Bio je duša od čovjeka, član nekoliko udruga, a sudjelovao je na brojnim likovnim kolonijama na kojima je bio cijenjen, priznat i poštovan. Dobitnik je mnogih zahvalnica, a samo manji dio njih je na izložbi - naglasio je D. Kepić.
Umirovljeni učitelj i slikar Dragutin Bajt govorio je o umjetnikovom likovnom opusu, načinu rada i razmišljanja te o likovnim tehnikama i temama koje je koristio.
- Milan je najviše slikao služeći se s desetak boja i nekoliko kistova i postavlja se pitanje je li moguće da su od toga nastale takve slike. Sve je to u glavi čovjeka i povezano je s emocijama i spretnom rukom. Na portretima svojih roditelja prikazao je realizam, s brojnim ornametima, a za to treba puno strpljenja i sati rada. Na minijaturama je kasnije prelazio u apstrakciju, a bio je vješt u izradi modela i figura. Svi portreti izrađeni su vrlo realistički, što je jedna vrsta hiperrealnosti i točnosti - istaknuo je D. Bajt.
Poznati vinar i ljubitelj poezije Marinko Markota podsjetio je na to da je Milan Bajt bio član Udruge „Matko Peić“.
- Prošle godine sve nas je iznenadio njegov nagli odlazak, kada je usahnula životna svjetiljka slikarskog viteza slavonske ravni, koji je otišao u nebeski spokoj. Sjećanje na Milana ne blijedi i svaki dan shvaćamo s kakvim smo čovjekom i umjetnikom živjeli. Bio je jednostavan i plemenit čovjek, a druženje s plemenitima čini te jednima od njih. Otišao je tiho, na način kako odlaze takvi ljudi koji svojim djelima i dalje ostaju s nama živjeti. S Milanom i ljudima poput njega prolaznost ima okus vječnosti. Smatram da smo ovim skupom nagradili čovjeka jer ga spominjemo po dobru, a ostaje uspomena na jednu divnu osobu i vrsnog slikara- nadahnuto je poručio M. Markota te je recitirao stihove pleterničkog pjesnika i boema Mirka Garića.
Otvarajući izložbu, gradonačelnica Marija Šarić podsjetila je nazočne na svog učitelja Milana i na to koliko je puta bio neshvaćen.
- Umjetnici imaju možda malo manje socijalnih, a puno više drugih vještina i nemojmo ih izolirati. Neka nam ova večer bude inspiracija da se približimo ljudima dok su među nama. Možemo biti ponosni na ovakve umjetnike u ovako malom gradu. Ovo je zaista jedna lijepa izložba koja pokazuje kakvo čudo imamo u okruženju i neka nam ona svima bude poticaj da, dok su ljudi živi, napravimo iskorak dalje, i neka živi uspomena na našeg Milana-istaknula je gradonačelnica.
Tajnica Udruge „Matko Peić“ Melita Grgić napomenula je kako su ljudi na likovnim kolonijama prepoznavali likovni talent akademskog slikara Milana Bajta.
-Uvijek su ga zvali na likovne kolonije, na kojima je ostavljao svoje slike, a na njih je često doputovao vlakom. Uz njegove savjete mnogi članovi su naučili slikati, a među njima i Pleterničanka Maja Jeličić-Meter. Milan je bio enciklopedija u slikarskom svijetu, žao mi je što ga više nema, ali ostat će u našim srcima - poručila je M. Grgić. Uspomene na pokojnog umjetnika evocirali su Ilija Grbeš, Vid Marić, Mato Nosić, Hrvoje Galić i Kata Hoborka.
Postavljač izložbe Dragutin Kepić je posjetiteljima na stručan način govorio o autorovim slikama na kojima su ponajviše krajolici, pretežito Pleternice i okolice, portreti, mrtva priroda, sakralni motivi. Na izložbi se nalaze i pojedine figure, različite minijature, crteži, rukopisi i drugo.
Tekst: I. Tomić
Foto: D.J.
