Riječ ravnatelja o knjižnici
1907. godine donesen je Zakon o službenom mađarskom jeziku na željeznici, a u Pleternici je utemeljena Željeznička škola na mađarskom jeziku, no kao odgovor, Pleterničani su na čelu sa župnikom Matejem Golekom 12. svibnja 1907. udarili temelj i osnovali Hrvatsku čitaonicu.
Župnik Golek čitaonicu je vodio sve do Prvog svjetskog rata, a tada je njen rad uslijed ratnih okolnosti zamro. Nakon rata knjižnica je ponovno aktivirana te je priređivala društvene zabave i znanstveno popularna predavanja. Čitaonica s vremenom počinje nabavljati knjige te se postepeno pretvara u pravu knjižnicu.
Kao i Prvi, tako i Drugi svjetski rat nažalost prekida rad knjižnice.
Hrvatska čitaonica 15. siječnja 1954. godine postaje član Saveza knjižnica i čitaonica Hrvatske, a od 1955. godine knjižnicu vodi kao stalni stručni knjižničar Zeina Sovec te započinje stručno uređivanje knjižnice.
Za sami razvoj naše ustanove ključna je 1960. godina jer knjižnica prestaje biti društvo i postaje ustanova pod nazivom Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica. Te godine knjižnicu preuzima stručna knjižničarka Slavica Filipović. Knjižnica vidno napreduje i dobiva za svoj rad brojna priznanja i nagrade.
Od 1. siječnja 1981. knjižnica postaje sastavnica Centra za kulturu i obrazovanje u Slavonskoj Požegi te i dalje vrlo aktivno radi. 1987. godine knjižnica slavi osamdesetu obljetnicu, obilježava LIDAS, Mjesec knjige te priređuje razne izložbe i brojna predavanja, a s radom započinju i dječje igraonice. Centar za kulturu gasi se 1990. godine te knjižnica postaje ogranak Matične knjižnice u Požegi, a od 1. srpnja 1994. postaje samostalna ustanova što je Gradsko vijeće Grada Pleternice potvrdilo 28. prosinca 1994. godine.
Vraćen je stari naziv imena knjižnice, današnji naziv, Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica, a knjižnica iz općinske zgrade prelazi u prostore Podravske banke. Za vrijeme Domovinskog rata knjižnica ne prekida svoj rad nego radi i nesebično pomaže izbjeglicama koje su se nastanile u pleterničkom kraju. Zakon o knjižnicama donesen je 1997. godine tako da je i knjižničarska struka zauzela mjesto koje joj pripada u hrvatskoj kulturi i javnom životu. Moram istaknuti da Grad Pleternica i Ministarstvo kulture nesebično skrbe o pleterničkoj knjižnici.
Knjižnica je danas moderna javna kulturna institucija u kojoj Pleterničani čuvaju i čuvat će kulturu, pisanu riječ i znanje, a zalog tomu su ljudski resursi, bez kojih uz svu tehniku nema napretka. Budućnost knjižnice je neupitna u ovoj novoj zgradi, hramu kulture, koja je zadivila sve one, koji su je posjetili, ili iz Hrvatske ili iz inozemstva. Pleterničani su posebno ponosni na rad svoje knjižnice i vrlo rado u nju navraćaju.
Ona je živo tkivo Grada, i u gradu bez knjižnice mislim da bi život bio nezamisliv, jer je knjižnica u Pleternici "ljubimica" svojih građana i to se pokazalo kroz povijest, a širi se i dan danas.
