Uz pridržavanje epidemioloških mjera, u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici u Pleternici sinoć je predstavljena knjiga „Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori“, kojoj su autori Stipo Pilić i Blanka Matković. Na predstavljanju su bili nazočni gradonačelnica Marija Šarić i njen zamjenik Anto Barbarić. Gradonačelnica se obratila prigodnim pozdravnim riječima, zahvalivši Knjižnici na organizaciji ove promocije.
Prvi put tema o Jasenovcu
Pozdravljajući sudionike promocije, ravnatelj Knjižnice prof. Franjo Novak je istaknuo kako je u 114-godišnjoj povijesti ove kulturne ustanove bilo različitih tema o kojima se predavalo i raspravljalo, no u novijoj povijesti u knjižničnom programu nikada nije bila tema o Jasenovcu.
– Večeras smo se u knjižnici okupili zahvaljujući povjesničarima istraživačima, da bismo čuli kako je teško biti istraživač tema koje često nisu realno prikazane. Znamo da uglavnom pobjednici pišu povijest, ali zato postoje povijesna istraživanja koja su ponekad rudarski teška-naglasio je ravnatelj te predstavio životopis autorice Blanke Matković. U Hrvatskoj je diplomirala povijest i novinarstvo, a završila je poslijediplomski studij iz međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti. U Velikoj Brtitaniji na Univerzitetu Warwick u ožujku je obranila doktorsku disertaciju. Na istraživačkim projektima u Hrvatskoj i Ujedinjenom kraljevstvu sustavno radi već 16 godina, a istraživala je u svim arhivima Republike Hrvatske, u većini njih u Sloveniji, u Nacionalnom arhivu u Londonu te pojedinim hrvatskim i slovenskim muzejima. Blanka Matković je autorica i koautorica brojnih znanstvenih radova i knjiga iz hrvatske povijesti Drugoga svjetskog rata i poraća, a posebnu pozornost posvećuje komunističkim zločinima počinjenim nad Hrvatima između 1941. i 1948. godine.
Dokumentirana i argumentirana građa iz hrvatskih arhiva
Obraćajući se skupu, predsjednik požeške Udruge „Hrvatski domobran“ Zlatko Čunović je istaknuo kako su autoričina istraživanja lišena nagađanja i mitova kojima se služi velikosrpska politika. -To je dokumentirana i argumentirana građa izvađena iz hrvatskih arhiva, a želja nam je da se od nerealne službene brojke iz bivše Jugoslavije, od 700.000 do čak milijun žrtava u Jasenovcu, dođe do realne brojke. Bojim se da su u te žrtve ubrojene i one s Bleiburškog križnog puta i tvrdimo da je logor Jasenovac radio ne samo do 1945. nego da je bio i politički logor i do 1948. godine. Za to imamo brojne autentične dokumente koji se nalaze u hrvatskim arhivima-zaključio je Z. Čunović.
Najkontroverznija tema suvremene hrvatske povijesti
Predstavljajući knjigu i osvrčući se na geostratešku točku velikosrpske politike i na propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu, autorica je svoje predavanje detaljno popratila brojnim slajdovima. Istaknula je u uvodu kako je povijesna istina jedna jedina, a vrlo su često potrebna desetljeća ili stoljeća da se otkrije što ona doista jest. Govoreći o svom samostalnom istraživačkom projektu, koji je pokrenula 2006. godine, naglasila je kako je njegova početna točka bila najkontroverznija tema suvremene hrvatske povijesti-logor Jasenovac. Autorica je te godine naišla u Hrvatskom državnom arhivu dosje Ante Pavelića u kojemu se nalazio popis osoba ubijenih u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Prema tim podacima u Jasenovcu je stradalo 7133 osoba, a u Staroj Gradiški 2825 osoba, ne računajući muške osobe između 14 i 70 godina, koje u tom popisu nisu popisane. Jugoslavenske vlasti provele su 1964. istraživanja o broju ratnih žrtava na području bivše Jugoslavije, ne računajući one za čiju su smrt odgovorni partizani, Jugoslavenska armija, Komunistička partija i jugoslavenski režim. Broj žrtava iznosio je 597. 323, što je manje čak i od imaginarne brojke jasenovačkih žrtava.
Iskapanja potvrdila laži o stotinama tisuća žrtava jasenovačkog logora
-Ovaj popis proglašen je tajnom i ostao je nepoznat javnosti sve do 1989. godine, kada je u tjedniku „Danas“ objavljen podatak da je u Jasenovcu stradalo oko 60.000 ljudi. Prve neslužbene ekshumacije na jasenovačkom području izvršene su 1961., a službena forenzična istraživanje 1964. godine. Niti jedno od ovih iskapanja nije potvrdilo teoriju o stotinama tisuća žrtava jasenovačkog logora. Štoviše, izvještaj antropologa upućuje na činjenicu da su žrtve direktno dovedene na stratište, što znači da prethodno nisu bile zatečene u logoru. Moguće je da su pronađeni ostaci pripadali prognanicima, hrvatskim vojnicima i civilima koji su se povlačili iz zemlje u svibnju 1945. godine. Među hrvatskim povjesničarima i u hrvatskoj javnosti još uvijek je aktualna rasprava o postojanju poslijeratnog logora Jasenovac i likvidacijama hrvatskih zarobljenika nakon svibnja 1945. godine-ističe autorica. Dodaje kako su manipulacije brojem ratnih žrtava, posebno onih jasenovačkih, bile sastavni dio velikosrpske promidžbe uoči i za vrijeme Domovinskog rata, ali i nakon rata. Zaključujući predavanje, autorica knjige Blanka Matković je, navodeći misli hrvatskog velikana Ante Starčevića, poručila nazočnima na promociji da će sav trud istraživača biti uzaludan ne budu li ljudi čitali, razmišljali, pamtili i prenosili ovo znanje budućim generacijama, s konačnim ciljem uspostave istinske hrvatske samostalnosti i državnosti. U glazbenom dijelu programa zapažen nastup imali su članovi pleterničkog Zavičajnog kulturno-umjetničkog društva “Rama“.
Tekst i foto. I. Tomić
