U povodu „Mjeseca hrvatske knjige“, u prostoru Hrvatske knjižnice i čitaonice u Pleternici održano je predstavljanje knjige Željka Dugca „Andrija Štampar-slike velikih formata“. Gosti predstavljači bili su akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici, Katja Matković Mikuličić, upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici, i akademik Ratko Cvetnić, pisac i sportski djelatnik.
Pozdravljajući sudionike promocije, ravnatelj Knjižnice prof. Franjo Novak je napomenuo kako je službeno otvorenje ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, pod nazivom “Književnost bez granica“, bilo u Vinkovcima, a državnu je manifestaciju, posvećenu prevoditeljima i književnom prevođenju, otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. -Cilj manifestacije je ukazati na vrijednost prevoditelja, koji su, čini se, malo zapostavljeni. Treba izvesti na svjetla pozornice ove jezične magove i velike znalce, o kojima se malo zna, te ukazati na neprocjenjivu vrijednost književnog prevođenja-poručio je ravnatelj te ukratko predstavio životopise autora knjige i predstavljače.
Ravnatelj Opće županijske bolnice u Požegi dr. sc. Ivan Vukoja napomenuo je kako se od prije 15 godina radi na promociji Andrije Štampara, čovjeka koji je otac narodne medicine i koji je nadrastao okvire, ne samo tadašnje Hrvatske, Jugoslavije i Europe, nego globalno i svjetske medicine. Reformator je kineske medicine, a i danas ga njeguju i štuju kako to priliči.
-Da ne bismo zaostajali za cijelom plejadom počasti koje Štampar uživa u europskim i svjetskim okvirima, o tome se brinu ovakvi entuzijasti, kao što je prof. dr. sc. Željko Dugac. Hvala profesoru Novaku na tome što promiče i nastavlja promicati ovakve velikane i što okuplja ovako velika imena s impozantnim životopisima-poručio je ravnatelj požeške bolnice.
Govoreći o Andriji Štamparu i Slavoniji, Marinko Markota je nadahnuto recitirao pjesmu „Moj djed“ te podsjetio da se stara Slavonija uvijek otvara ganutom srcu. -Ona će vas uvijek toplo dočekati, ona je i mati, ljubav i čežnja. Ljubav slavonskog čovjeka prema zemlji i ravnici je neizmjerna. Poslije napornog težačkog rada slavonski čovjek uz pjesmu bećarca pa i poeziju izbacuje svoje bisere, a duša govori kakav je čovjek-kazivao je emotivno o Slavoniji M. Markota.
Zamjenik gradonačelnice Domagoj Katić posebno je zahvalio Knjižnici i prof. Novaku, autoru knjige i gostima predstavljačima, te svima onima koji se svojim radom i nastojanjem trude ostaviti dr. Štampara i ostale velikane živima na ovom prostoru te prezentirati mlađim generacijama tko su oni bili.
Autor knjige prof. dr.sc. Željko Dugac istaknuo je da između njega i Slavonije postoji neka nevidljiva veza, a ona je vjerojatno izgrađena njegovim dugogodišnjim bavljenjem Andrijom Štamparom.
- Nikada se nije zadržavao na površini, niti govorio da se nešto ne može učiniti, a rješenja su za njega uvijek postojala. Na neki način ovo je moja završna knjiga kojom se bavim Štamparom i javnim zdravstvom između dva svjetska rata. Andrija Štampar bio je jedna od ključnih osoba u zdravstvenoj organizaciji Lige naroda. Bio je u velikim raspravama s privatnim liječnicima, a u cijeli zdravstveni sustav uvodi cijeli niz funkcija koje su državne, te u javnim ustanovama. Početkom tridesetih godina ostaje u ondašnjoj državi bez službe i prisilno je umirovljen, iako se dvadesetih godina svojim radom kadrirao kao izniman zdravstveni stručnjak i osoba od povjerenja, kojoj je Rockefellerova fondacija povjerila velika financijska sredstva, a koja su bila utrošena na način kako je to dogovoreno. Svi njegovi programi bili su toliko napredni da su bili primjer ostalim, mnogo bogatijim i razvijenim zemljama, U Kini se dugo zadržao, o čemu govori jedna debela knjiga, a o tome bih mogao održati jedno vrlo dugo predavanje. Treba napomenuti da je Štampar u Kini, u koju je odlazio tri puta, sve do 1936. godine, napravio puno toga dobrog, a susreo se s najdrastičnijim oblicima ljudske bijede-istaknuo je autor te je napomenu da se poslije Drugoga svjetskog rata Štampar vraća u Zagreb, kada počinje njegov drugi period u kojem pokušava obnoviti ono što je rat zaustavio.
U predgovoru knjige prof. dr. sc. Dugac naveo je da je pisati o Štamparu kao slikati slike vrlo velikih formata. Stoga je tu metaforu upotrijebio u naslovu knjige, a njome je naslovljeno završno poglavlje. Građa je bila vrlo opsežna, a skupljao ju je dugo po različitim arhivima i knjižnicama u Hrvatskoj, Europi i Sjevernoj Americi. I nakon dva desetljeća i mnogo pregledane građe, ostalo je još mnogo toga što bi trebalo spomenuti i o čemu pisati, što samo govori o slojevitosti čovjeka čiji je rad istraživao te promjenjivom vremenu u kojem je živio. Autor je profesor povijesti medicine i znanosti na doktorskim studijima povijesti 20. stoljeća, Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je znanstvenog odbora Sveučilišta Jan Amos Komensky u Pragu od 2012. godine.
U glazbenom dijelu programa promocije zapažen nastup imali su članovi Kulturno-umjetničkog društva Bektež iz Bekteža, s voditeljem Duškom Bijelićem, i Vladimir Štibrić na gitari, što je bilo popraćeno dugotrajnim pljeskom publike.
Tekst : I. Tomić
Foto : Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica
