Preskoči na sadržaj

Pretraživanje

Što želite pretražiti?

Rezultati se otvaraju u novoj kartici, u katalogu knjižnice (otvara se u novom prozoru). Pretražuje novosti, projekte, dokumente i stranice.

O knjižnici

Knjižnica je osnovana 12. svibnja 1907. kao Hrvatska čitaonica. Danas je moderna javna kulturna institucija u novoj zgradi, s odjelom za odrasle, dječjim odjelom i zavičajnom zbirkom.

Zgrada knjižnice izvana, sa staklenim pročeljem

Odjeli

Odjel za odrasle

više od 25 tisuća knjiga

Beletristika i stručno-znanstvena literatura.

Dječji odjel

više od 6 tisuća svezaka

Slikovnice, lektirni naslovi, knjige za djecu i mlade, enciklopedije i dječji rječnici. U sklopu odjela nalazi se Igraonica, u kojoj se svaki četvrtak održavaju radionice za djecu. Opremljena je materijalima za radionice, laptopom, projektorom i platnom za projiciranje animiranih filmova za djecu.

Zavičajna zbirka

359 djela od posebnog značaja za Pleternicu

Ovdje su i enciklopedije, leksikoni, rječnici te sva stara i dupla knjižna građa koja nije za posudbu. Računalo i knjižnu građu korisnici mogu koristiti samo u ovom odjelu.

Povijest

  1. 1907. Kao odgovor na Željezničku školu na mađarskom jeziku, Pleterničani na čelu sa župnikom Matejem Golekom 12. svibnja udaraju temelj i osnivaju Hrvatsku čitaonicu.
  2. Prvi svjetski rat Župnik Golek vodi čitaonicu do Prvog svjetskog rata, kada njezin rad zamire. Nakon rata ponovno je aktivirana, priređuje društvene zabave i znanstveno-popularna predavanja, počinje nabavljati knjige i postepeno postaje prava knjižnica.
  3. Drugi svjetski rat Rat ponovno prekida rad knjižnice.
  4. 1954. Hrvatska čitaonica 15. siječnja postaje član Saveza knjižnica i čitaonica Hrvatske.
  5. 1955. Knjižnicu počinje voditi stalni stručni knjižničar Zeina Sovec i započinje njezino stručno uređivanje.
  6. 1960. Ključna godina: knjižnica prestaje biti društvo i postaje ustanova pod nazivom Narodna knjižnica i čitaonica Pleternica. Preuzima je stručna knjižničarka Slavica Filipović, a knjižnica vidno napreduje i dobiva brojna priznanja i nagrade.
  7. 1981. Od 1. siječnja knjižnica je sastavnica Centra za kulturu i obrazovanje u Slavonskoj Požegi.
  8. 1987. Knjižnica slavi osamdesetu obljetnicu, obilježava LIDAS i Mjesec knjige, priređuje izložbe i predavanja, a s radom započinju i dječje igraonice.
  9. 1990. Centar za kulturu se gasi i knjižnica postaje ogranak Narodne knjižnice i čitaonice u Požegi.
  10. 1994. Od 1. srpnja knjižnica je samostalna ustanova, što je Općinsko vijeće Općine Pleternice potvrdilo 28. prosinca.
  11. Devedesete Vraćen je stari naziv, današnja Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica, a knjižnica iz općinske zgrade prelazi u prostore Podravske banke. Za vrijeme Domovinskog rata ne prekida rad i nesebično pomaže izbjeglicama koje su se nastanile u pleterničkom kraju.
  12. 1997. Donesen je Zakon o knjižnicama, čime je i knjižničarska struka zauzela mjesto koje joj pripada u hrvatskoj kulturi i javnom životu.
Cijela povijest knjižnice

1907. godine donesen je Zakon o službenom mađarskom jeziku na željeznici, a u Pleternici je utemeljena Željeznička škola na mađarskom jeziku, no kao odgovor, Pleterničani su na čelu sa župnikom Matejem Golekom 12. svibnja 1907. udarili temelj i osnovali Hrvatsku čitaonicu.

Župnik Golek čitaonicu je vodio sve do Prvog svjetskog rata, a tada je njen rad uslijed ratnih okolnosti zamro. Nakon rata knjižnica je ponovno aktivirana te je priređivala društvene zabave i znanstveno-popularna predavanja. Čitaonica s vremenom počinje nabavljati knjige te se postepeno pretvara u pravu knjižnicu.

Kako Prvi, tako i Drugi svjetski rat nažalost prekida rad knjižnice.

Hrvatska čitaonica 15. siječnja 1954. godine postaje član Saveza knjižnica i čitaonica Hrvatske, a od 1955. godine knjižnicu vodi kao stalni stručni knjižničar Zeina Sovec te započinje stručno uređivanje knjižnice.

Za sami razvoj ustanove ključna je 1960. godina jer knjižnica prestaje biti društvo i postaje ustanova pod nazivom Narodna knjižnica i čitaonica Pleternica. Te godine knjižnicu preuzima stručna knjižničarka Slavica Filipović. Knjižnica vidno napreduje i dobiva za svoj rad brojna priznanja i nagrade.

Od 1. siječnja 1981. knjižnica postaje sastavnica Centra za kulturu i obrazovanje u Slavonskoj Požegi te i dalje vrlo aktivno radi. 1987. godine knjižnica slavi osamdesetu obljetnicu, obilježava LIDAS, Mjesec knjige te priređuje razne izložbe i brojna predavanja, a s radom započinju i dječje igraonice. Centar za kulturu gasi se 1990. godine te knjižnica postaje ogranak Narodne knjižnice i čitaonice u Požegi, a od 1. srpnja 1994. postaje samostalna ustanova što je Općinsko vijeće Općine Pleternice potvrdilo 28. prosinca 1994. godine.

Vraćen je stari naziv imena knjižnice, današnji naziv, Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica, a knjižnica iz općinske zgrade prelazi u prostore Podravske banke. Za vrijeme Domovinskog rata knjižnica ne prekida svoj rad nego radi i nesebično pomaže izbjeglicama koje su se nastanile u pleterničkom kraju. Zakon o knjižnicama donesen je 1997. godine tako da je i knjižničarska struka zauzela mjesto koje joj pripada u hrvatskoj kulturi i javnom životu.

Predsjednici i ravnatelji

Predsjednici

  1. Matej Golik 1907 – 1919
  2. Aleksandar Čavrak 1919 – 1923
  3. Julije Pauše 1923 – 1927
  4. Franjo Katić 1927 – 1929
  5. Jakob Radonić 1929 – 1934
  6. Ignac Čop 1934 – 1935
  7. Dr. Marin Duboković 1936 – 1937
  8. Stjepan Krunić 1937 – 1941
  9. Ivan Malčić 1942 – 1945
  10. Jakob Radonić 1945 – 1946
  11. Stjepan Pliverić 1946 – 1952
  12. Ivan Jelić 1953 – 1960

Ravnatelji

  1. Slavica Filipović 1960 – 1987
  2. Ružica Katušić 1987 – 2000
  3. Franjo Novak 2000 – 2025
  4. Josip Šebalj 2025 –

Djelatnici

  • Josip Šebalj ravnatelj
  • Martina Pulpan knjižničar
  • Julien Bilić Gašparac knjižničar
  • Josipa Šimunović knjižničar
  • Rebeka Lombar knjižničarski tehničar